Dobrodošli

Web site Udruženja Stručnjaka Medicine Rada u Federaciji Bosne i Hercegovine SALUTOGENEZA

Welcome

Association of Occupational Health in Federation of Bosnia and Herzegovina SALUTOGENESIS

Dobrodošli

Web site Udruženja Stručnjaka Medicine Rada u Federaciji Bosne i Hercegovine SALUTOGENEZA

Pismo incijative za izmjenu Pravilnika o listi profesionalnih bolesti

Preuzmite pismo inicijative u PDF formi ovdje!


UDRUŽENJE STRUČNJAKA MEDICINE RADA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE „SALUTOGENEZA"

PISMO INCIJATIVE

VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE

FEDERALNOM MINISTARSTVU ZDRAVSTVA

FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE

n/r ministra, Vesko Drljača
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Mr. Saida Kastrat, magistar politologije
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Tel: 033 661 772 Fax: 033 255 462

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

n/r ministra, docent dr.sc. Vjekoslav Mandic
Telefon: + 387 33 226 635
Telefax: + 387 33 226 637
E-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Amra Karić, tehnički sekretar
Telefon: + 387 33 226 635
Telefax: + 387 33 226 637
E-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

U okviru 1. tačke dnevnog reda Upravnog odbora i javne rasprave članova Udruženja “SALUTOGENEZA“,
već pripremljenog Prijedloga za izmjene Pravilnika o listi profesionalnih bolesti koji je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH br. 45, strana 29, od 28.06.2019. godine.; nastavni kadar Katedre za medicine rada i zaposlenici Nastavnog Odjeljenja za profesionalnu patologiju i toksikologiju, Nastavne ustanove Doma zdravlja Tuzla (jedinog Odjeljenja u Federaciji BiH, gdje se od 2005. godine verificiraju profesionalne bolesti u FBiH), sačinjeno je ovo Pismo incijative,

Predmet: Prijedlogo za izmjene Pravilnika o listi profesionalnih bolesti i Liste profesionalnih bolesti koja je njegov sastavni dio

Uvod

Prema preporukama i popisu ILO Liste profesionalnih bolesti koja je revidirana 2010. godine očekuje se od svaka članice Međunarodne organizacija rada (prema tome i Bosne i Hercegovine, BiH), da kreira Listu profesionalnih bolesti, koja će i u najvećoj mjeri obuhvatit bolesti sadržane u popisu Liste profesionalnih bolesti Međunarodne organizacije rada (eng. International Labour Organization- ILO Lista profesionalnih bolesti, revidirana 2010. godine). Navedene izmjene treba razmotriti na tripartitivnom niovou i usaglasiti od strane ministra rada sa ministrom zdravstva jer prepoznavanje i utvrđivanje profesionalnih bolesti pripadaju prvenstveno zdravstvenom sektoru, a njihova prevencija je briga oba sektora.

ILO lista profesionalnih bolesti (ILO, revidirano 2010. godine), ima specifičan način uključenja novih profesionalnih bolesti u vezi sa novim/starim faktorima kao otvorene stavke u svim odjeljcima Liste. To nalaže da i zemlje članice ILO uvrste u Listu taj specifičan način otvorenih stavki koje omogućavaju prepoznavanje profesionalnog porijekla bolesti koje nisu navedene u Listi ukoliko se uspostavi uzročno- posljedična veza između ekspozicije štetnom riziku radnog mjesta koji proizilazi iz radnih aktivnosti i poremećaja zdravlja izloženog zaposlenika/ radnika, naučnom ili drugom odgovarajućom relevantnom metodom.

U slučaju profesionalnih bihevioralnih i mentalnih poremećaja uzrokovanih psihosocijalnim štetnim djelovanjem radnog mjesta također se može upotrijebiti specifični način uključenja u Listu profesionalnih bolesti kao otvorene stavke (mnoge članice Evropske Unije su već sindrom izgaranja (burnout) uključile u nacionalne Liste profersionalnih bolesti). I nas to čeka 2020. godine sa novom Međunarodnom klasifikacijom bolesti Svjetske zdravstvene organizacije u koju su uvrštene po prvi put profesionalne bolesti, a među njima i sindrom izgaranja.

ILO Lista odražava vrhunski razvoj ranog prepoznavanja profesionalne patologije i toksikologije radnog mjesta u cilju sprečavanja nastanka profesionalne bolesti u nas i u svijetu (vrijeme globalizacije) i jasno označava mjesto gdje treba eliminisati štetnosti radnog mjesta i provoditi prevenciju i zaštitu.

Naše Udruženje je svjesno novonastalog stanja u ovoj oblasti, apeluje da se ovaj Pravilnik izmijeni da bi se spriječili dodatni negativni ishodi u području rada (rani hronični morbiditet i mortalitet, rano penzionisanje, duga nepotrebna bolovanja, uskladili članovi propisa sa propisima u zdravstvu i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada uz poštivanje Evropsih direktiva u ovom području.

Prije obrazloženja napominjemo o obaveznim izmjenama:

I. U preambuli ne stoji da Listu donosi federalni ministar za rad i socijalnu politiku uz saglasnost ministra zdravstva (i pretpostavka je da je saglasnost ministra izostala)

II. Profesionalne bolesti iz člana 2. ovoga Pravilnika dokazuju se u referentnoj kliničkoj ustanovi za profesionalnu patologiju i toksikologiju (Član 3).

III. Crveno označene kodirane profesionalne bolesti u Prijedlogu izmjene Pravilnika i Liste profesionalnih bolesti (dalje u tekstu Pravilnik koji je priložen kao sastavni dio ovog dopisa), predstavavljaju prijedlog za uključenje određenih profesionalnih bolesti u Listu profesionalnih bolesti FBiH sa otvorenim stavkama prema preporuci međunarodne organizacije rada (ILO, revidirano 2010. godine), a koje nisu bile uvrštene u Pravilnik.

Obrazloženja od značaja za Prijedlog za izmjene Pravilnika o listi profesionalnih bolesti

1. Profesionalne bolesti iz člana 2. ovoga Pravilnika dokazuju se u referentnoj kliničkoj ustanovi za profesionalnu patologiju i toksikologiju (Član 3), kako je to predvidio Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine Federacije BiH, br. 46, 2010. godine) i Standardi i normativi zdravstvene zaštite „Plava knjiga 2014“. To je takođe ispoštovano u Pravilniku i listi profesionalnih bolesti član 4. stav 1 (Službeni glasnik RS br. 84/2018., 2018. godine). To je neophodno i zbog temeljne evropske direktive 89/391, za sigurnost i zdravlje na radu.

2. Popis, Lista profesionalnih bolesti Međunarodne Organizacije rada, 2002. godine (broj 194), revidirana je 2010. godine od svake članice Međunarodne organizacija rada (prema tome i Bosne i Hercegovine, BiH). Prema njoj, BiH treba kreirati Pravilnike sa Listom profesionalnih bolesti (u ovom slučaju Federacija BiH), koje će obuhvatiti u najvećoj mjeri bolesti sadržane u popisu Liste profesionalnih bolesti Međunarodne Organizacije Rada (ILO, revidirano 2010. godine).

Zašto je revidirana Lista profesionalnih bolesti Međunarodne Organizacije rada (ILO, revidirano 2010. godine): Radna mjesta, aktivnosti i tehnologija rada, uvedene nove štetnosti u procese rada, nova djelovanje štetnosti radnog mjesta i/ili radnog okoliša su se značajno promijenila u odnosu na 2002. godinu, kao i naučne spoznaje o njima, kada je Međunarodna Organizacija rada donijela prvu Listu profesionalnih bolesti i dodatno uključila međunarodno priznate profesionalne bolesti uzrokovane hemijskim, fizičkim i biološkim štetnostima. U to vrijeme FBiH donosi Listu profesionalnih bolesti koja nije slijedila prethodne decenijske promjene i naučne spoznaje, niti preporuke ILO. Na taj način uskraćena su radnička prava po osnovu sigurnosti i zdravlja koja su mogla ishodovati povećanim stopama morbiditeta, ranog invalidiziranja i umiranja osiguranih radnika/zaposlenika. Lista profesionalnih bolesti (ILO, revidirano 2010. godine), ima specifičan način uključenja novih profesionalnih bolesti u vezi sa novim/starim faktorima kao otvorene stavke u svim odjeljcima Liste. To nalaže da i zemlje članice ILO uvrste u Listu taj specifičan način Otvorenih stavki koje omogućavaju prepoznavanje profesionalnog porijekla bolesti koje nisu navedene u Listi ukoliko se uspostavi uzročno-posljedična veza naučnom ili drugom odgovarajućom relevantnom metodom između ekspozicije štetnom riziku radnog mjesta koji proizilazi iz radnih aktivnosti i poremećaja zdravlja izloženog. odgovarajućim drugim metodama. U slučaju profesionalnih bihevioralnih i mentalnih poremećaja uzrokovanih psihosocijalnim štetnim djelovanjem radnog mjesta također se može upotrijebiti specifični način uključenja u Listu profesionalnih bolesti kao otvorene stavke (mnoge članice Evropske Unije su već sindrom izgaranje uključile u nacionalne Liste profersionalnih bolesti). Lista odražava vrhunski razvoj ranog prepoznavanja profesionalne patologije i toksikologije radnog mjesta u cilju sprečavanja nastanka profesionalne bolesti u nas i u svijetu (vrijeme globalizacije) i jasno označava mjesto gdje treba eliminisati štetnosti radnog mjesta i provoditi prevenciju i zaštitu.

3. Kriteriji za donošenje odluke o utvrđivanju profesionalne bolesti uključuju potvrdu da:

• neosporno postoje specifične zdravstvene tegobe, znaci i poremećaji koji su u uzročnoj vezi sa izloženošću određenoj štetnosti;

• zdravstveni poremećaj/bolest nastaju u vezi s određenim radnim okolišom i / ili u određenim zanimanjima/ poslovima;

• se pojavljuju u skupinama radnika s učestalošću koja prelazi granicu od prosječne učestalosti te bolesti u općoj populaciji;

• postoje naučni dokazi za definisan uzrak bolesti nakon izloženosti ili naučno potvrđena vjerojatnost uzroka.

Napomena: Prijedlog Pravilnika i Liste profesionalne bolesti bio je prethodno dostavljen Ministarstvu zdravstva 01. 12. 2013. godine.

Predložene obavezne izmjene se odnose na članove Pravilnika od 1,-6., kako je navedeno i slijedi.

PRAVILNIK O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI

Član 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se Lista profesionalnih bolesti koje se prema članu 51. Zakona o penzijskom i mirovinskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH", broj 13/18), smatraju profesionalnim bolestima i uslovi pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim u određenim radnim okolišima ili određenim poslovima ili zanimanjima.

Član 2.

(1) Profesionalnom bolešću se smatra bolest za koju se utvrdi da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i /ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi za procesom rada i/ ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti je na nivou za kojeg je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

(2) Pri utvrđivanju profesionalne bolesti nužno je utvrditi uzročni odnos s izloženošću određenom štetnom agensu i/ili određenim aktivnostima i faktorima radnog procesa i/ili štetnostima određenog radnog okoliša.

(3) Profesionalne bolesti nastaju u određenim poslovima ili zanimanjima, te se pojavljuju u određenim skupinama radnika s višim stopama učestalosti (prevalence i incvidence) i prelaze granicu od prosječne stope učestalosti ovih bolesti u odnosu na opštu populaciju.

(4) Za profesionalne bolesti nužno je postojanje naučnih dokaza koji su definirani uzročnom ili vjerovatnom uzročnom povezanošću sa izloženosću štetnom faktoru ili uslovu radnog mjesta.

(5) Profesionalne bolesti iz stava 1. ovog člana dokazuju se prema uspostavljenim naučnim ili određenim prihvaćenim programima i kriterijumima obrade (algoritmima).

Član 3.

Profesionalne bolesti iz člana 2. ovoga Pravilnika dokazuju se u referentnoj kliničkoj ustanovi za profesionalnu patologiju i toksikologiju.

Član 4.

Dijagnostički postupak utvrđivanja sumnje na razvoj i/ili profesionalne bolesti obuhvataju slijedeći kriterijumi:

(1) radna anamneza i dokazivanje povezanosti ili uzročno posljedičnog odnosa između izloženosti određenoj štetnosti ili uslovima radnog okoliša metodom procjene rizika i/ili utvrđivanjem odnosa radne aktivnosti osiguranika radnika/ zaposlenika i poremećaje zdravlja i/ili bolesti: odnos poremećaja zdravlja sa intenziteta štetnosti (mjerenjem, uvidom u uslove rada ili na neki drugi standardni i odgovarajući način koji omogućava da se utvrdi intenzitet štetnosti); i odnos poremećaja zdravlja sa određivanjem dužine trajanja izloženosti u radnom okolišu.

(2) klinička slika sa pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa i organskih sistema za koje je poznato da je određena štetnost iz radnog procesa može uzrokovati.

(3) pozitivni nalazi dijagnostičkih metoda koje mogu objektivno dokazati to oštećenje.

Član 5.

Profesionalne bolesti šifriraju se (kodiraju) sa dvije šifre: prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti X i/ili novoj revidiranoj XI i prema kodifikacije Liste profesionalnih bolesti (ILO, revidiranoj 2010) radi vođenja registra profesionalnih bolesti u skladu sa metodologijom Evropske statistike za vođenje profesionalnih bolesti ESOD i evropskog ureda za statistiku EUROSTAT, a sve u skladu sa našim pozitivnim propisima.

Član 6.

Bolesti koje se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se u Listi orofesionalnih bolesti koja glasi:

LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI

1. Profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem agensima (štetnostima) koji nastaju prilikom radnih aktivnosti

1.1 Profesionalne bolesti uzrokovane hemijskim agensima

1.1.1. Bolesti uzrokovane berilijumom ili njegovim jedinjenjima

1.1.2. Bolesti uzrokovane kadmijumom ili njegovim jedinjenjima

1.1.3. Bolesti uzrokovane fosforom ili njegovim jedinjenjima

1.1.4. Bolesti uzrokovane hromom ili njegovim jedinjenjima

1.1.5. Bolesti uzrokovane manganom ili njegovim jedinjenjima

1.1.6. Bolesti uzrokovane arsenom ili njegovim jedinjenjima

1.1.7. Bolesti uzrokovane živom ili njenim jedinjenjima

1.1.8. Bolesti uzrokovane olovom ili njegovim jedinjenjima

1.1.9. Bolesti uzrokovane flourom ili njegovim jedinjenjima

1.1.10. Bolesti uzrokovane ugljen disulfidom

1.1.11. Bolesti uzrokovane halogenim derivatima alifatskih i aromatskih ugljikovodonika

1.1.12. Bolesti uzrokovane benzenom i njegovim homolozima

1.1.13. Bolesti uzrokovane nitro i amino derivatima benzena i njihovim homolozima

1.1.14. Bolesti uzrokovane nitroglicerinom ili drugim estrima azotne kiseline

1.1.15. Bolesti uzrokovane alkoholima, glikolima i ketonima

1.1.16. Bolesti uzrokovane zagušljivcima poput ugljen monoksida, sumporvodonika, cijanvodonika ili njegovoh derivata

1.1.17. Bolesti uzrokovane akrilonitrilom

1.1.18. Bolesti uzrokovane azotnim oksidima

1.1.19. Bolesti uzrokovane vanadijumom i njegovim jedinjenima

1.1.20. Bolesti uzrokovane antimonom i njegovim jedinjenima

1.1.21. Bolesti uzrokovane heksanom

1.1.22. Bolesti uzrokovane mineralnim kiselinama

1.1.23. Bolesti uzrokovane farmaceutskim agensima

1.1.24. Bolesti uzrokovane niklom ili njegovim jedinjenjima

1.1.25. Bolesti uzrokovane talijem ili njegovim jedinjenjima

1.1.27. Bolesti uzrokovane selenom ili njegovim jedinjenjima

1.1.28. Bolesti uzrokovane bakrom ili njegovim jedinjenjima

1.1.29. Bolesti uzrokovane formaldehidom

1.1.30. Bolesti uzrokovane kalajem i njegovim jedinjenjima

1.1.31. Bolesti uzrokovane cinkom ili njegovim jedinjenjima

1.1.32. Bolesti uzrokovane fozgenom ili njegovim jedinjenjima

1.1.33. Bolesti uzrokovane iritantima rožnice kao što je benzokinon

1.1.34. Bolesti uzrokovane amonijakom

1.1.35. Bolesti uzrokovane izocijanatima

1.1.36. Bolesti uzrokovane pesticidima

1.1.37. Bolesti uzrokovane sumpornim oksidima

1.1.38. Bolesti uzrokovane organskim otapalima

1.1.39. Bolesti uzrokovane proizvodima koji sadrže lateks ili lateks

1.1.40. Bolesti uzrokovane hlorom

1.1.41. Bolesti uzrokovane drugim hemijskim agensima na radu koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama gdje se direktna povezanost između izloženosti hemijskom agensu koji nastaje tokom radne aktivnosti i poremećaja zdravlja radnika/ osiguranika, uspostavlja naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

1.2. Bolesti uzrokovane djelovanjem fizičkih štetnosti

1.2.1. Oštećenje sluha uzrokovano bukom

1.2.2. Bolesti uzrokovane vibracijama (poremećaji mišića, tetiva, kostiju, zglobova, kapilara i perifernih krvnih žila, perifernih živaca

1.2.3. Bolesti uzrokovane komprimiranim i dekomprimiranim zrakom

1.2.4. Bolesti uzrokovane ionizirajućim zračenjem

1.2.5. Bolesti uzrokovane optičkim (ultraljubičastim, vidljivim svjetlom, infracrvenim) zračenjem uključujući laser

1.2.6. Bolesti uzrokovane izlaganjem ekstremnim temperaturama

1.2.7. Bolesti uzrokovane drugim fizičkim štetnostima na radu koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama gdje se direktna povezanost između izloženosti fizičkim faktorima rizika koji nastaje tokom radne aktivnosti i poremećaja zdravlja radnika/ osiguranika, uspostavlja naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

1.3. Bolesti uzrokovane biološkim uzročnicima, zarazne i parazitarne bolesti

1.3.1. Bruceloza

1.3.2. Virusni hepatitis

1.3.3. Virus humane imunideficijencije (HIV)

1.3.4. Tetanus

1.3.5. Tuberkuloza

1.3.6. Toksični ili upalni sindromi koji su povezani sa bakterijskim ili gljivičnim oneštićenjima

1.3.7. Antraks

1.3.8. Leptospiroza

1.3.9. Bolesti uzrokovane drugim biološkim uzročnicima na radu koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama gdje se uspostavlja direktna povezanost između izloženosti biološkim uzročnicima koji nastaje tokom radne aktivnosti i poremećaja zdravlja radnika/ osiguranika, naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

2. Profesionalne bolesti pojedinih ciljnih organa ili organskih sistema

2.1. Respiratorne bolesti

2.1.1. Pneumokonioze uzrokovane fibrinogenom mineralnom prašinom (silikoza, antrako- silikoza, azbestoza)

2.1.2. Silikotuberkuloza

2.1.3. Pneumokonioze uzrokovane nefibrinogenom mineralnom prašinom

2.1.4. Sideroza

2.1.5. Bronhopulmonalne bolesti uzrokovane prašinom tvrdog metala

2.1.6. Bronhopulmonalne bolesti uzrokovane prahom pamuka (bisinoza), konopljom, lanom, sisalom, šećernom trskom (bagasoza)

2.1.7. Astma uzrokovana poznatim senzibilizirajućim agensima ili iritantima koji su karakteristični za proces rada

2.1.8. Vanjski (ekstrizični) alveolitis uzrokovan udisanjem prašine organskog porijekla ili mikrobima kontiminiranih aerosola koji su porijekla iz radnog procesa

2.1.9. Hronična opstruktivna bolest pluća uzrokovana udisanjem ugljene prašine, prašine od kamena u kamenolomima, drvna prašina, prašina žitarica u poljoprivredi, prašina u štalama životinja, prašina iz tekstila i papirna prašina koja potiče iz radnih aktivnosti

2.1.10. Bolesti pluća uzrokovane udisanjem aluminijuma

2.1.11. Poremećaji zdravlja gornjih respiratornih puteva uzrokovani prepoznatim senzibilizirajućim agensima ili iritantnim svojstvima na radnom mjestu

2.1.12. Ostale respiratorne bolesti koje nisu spomenute u prethodnim stavkama ako se direktna povezanost između izloženosti faktorima rizika koji proizilaze iz radnih aktivnosti i poremećaja zdravlja respiratornog sistema radnika/ osiguranika, uspostavlja naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

2.2. Kožne bolesti

2.2.1. Alergijske kontaktne dermatoze i kontaktna urtikarija uzrokovane drugim prepoznatim alergijama

2.2.2. Nadražujuće kontaktne dermatoze uzrokovane drugim prepoznatljivim iritantnim sredstvima koji potiču iz radnog procesa

2.2.3. Vitiligo uzrokovan drugim poznatim agensima koje proizilaze iz radnih aktivnosti

2.2.4. Ostale kožne bolesti koje nisu spomenute u prethodnim stavkama gdje se direktna povezanost između izloženosti fizičkom, hemijskom ili biološkom uzročniku koji nastaje tokom radne aktivnosti i poremećaja zdravlja radnika/ osiguranika uspostavlja naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

2.3. Poremećaji mišićnokoštanog sistema, sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom

2.3.1. Radijalni stiloidni tenosinovitis zbog ponavljajućih pokreta, snažnih napora i ekstremnih položaja zgloba

2.3.2. Hronični tenosinovitis ruku i zgloba zbog ponavljajućih pokreta, snažnih napora i ekstremnih položaja zgloba

2.3.3. Olekranonski burzitis zbog produženog pritiska regije lakta

2.3.4. Burzitis i oštećenja meniska koljena zbog dužeg boravka u klečećem položaju

2.3.5. Epikondilitis zbog ponavljanog napornog rada

2.3.6. Lezije meniskusa nakon dužeg rada u klečećem položaju ili čučnju

2.3.7. Sindrom karpalnog tunela zbog dužeg ponavljanog prenapornog rada, vibracija, ekstremnog položaja zgloba ili kombinacije štetnoh faktora

2.3.8. Čvorići glasnica uzrokovani kontinuiranim prenaprezanjem glasnica na radu

2.3.9. Ostali poremećaji mišićno- koštanog sistema koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama ako se direktna povezanost između izloženosti faktorima rizika koji proizilaze iz radnih aktivnosti i mišićnokoštanog poremećaja zdravlja radnika/ osiguranika, uspostavlja naučno ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse

2.4. Mentalni i bihevioralni poremećaji

2.4.1. Postraumatski stresni poremećaj

2.4.2. Ostali mentalni i bihevioralni poremećaji koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama, ako se uspostavi direktna naučna povezanost ili se određuje određenim odgovarajućim metodama uslova i prakse, između izloženosti faktorima rizika koji proizilaze iz radnih aktivnosti i mantalnih poremećaja i ponašanja radnika/ osiguranika

3. Profesionalni karcinom

3.1. Karcinom uzrokovan slijedećim karcinogenicima

3.1.1. Azbest

3.1.2. Benzidin i njegove soli

3.1.3. Bis-hlormetilni eter (BCME)

3.1.4. Spojevi šestovalentnog hroma

3.1.5. Kuglice uglja, mrlje od uglja i katrana

3.1.6. Beta-naftil amin

3.1.7. Vinil- hlorid

3.1.8. Benzen

3.1.9. Toksični nitro i amino derivati benzena i njegovih homologa

3.1.10. Ionizirajuća zračenja

3.1.11. Katran, smola, bitumen, mineralno ulje, antracen ili njihova jedinjenja, proizvodi ili njihovi ostaci

3.1.12. Emisije koksa

3.1.13. Jedinjenja nikla

3.1.14. Drvna prašina

3.1.15. Arsen i njegova jedinjenja

3.1.16. Berilij i njegova jedinjenja

3.1.17. Kadmij i njegova jedinjenja

3.1.18. Erionit

3.1.19. Etilen oksid

3.1.20. Virus hepatitisa B (HBV) i viris hepatitisa C (HCV)

3.1.21. Rak uzrokovan drugim karcinogenicima na radu koji nisu spomenuti u prethodnim stavkama ako se naučno uspostavlja ili određenim odgovarajućim metodama uslova u praksi, direktna veza između ekspozicije tim agensima koji proizilaze iz radnih aktivnosti i karcinoma

4 Ostale bolesti

4.1. Rudarski nistagmus

4.2. Ostale specifične bolesti uzrokovane zanimanjima ili procesima rada koji nisu spomenuti na ovom popisu, gdje se uspostavlja naučna ili druga odgovarajuća metoda uslova u praksi između izloženosti radnim aktivnostima i bolesti radnika/ osiguranika

 

Lijep pozdrav,

U Tuzli, 08.12..2019..

predsjednik Udruženja „Salutogeneza“ prof. dr. med. sc. Nurka Pranjić

196 +

Članova Udruženja

54 +

Završena projekta

60 +

Edukacija

18 +

18 g. rada Udruženja

SLUČAJNE FOTOGRAFIJE

Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Zahvalnice za izniman doprinos institucionalnom razvoju medicine rada
Zahvalnice za izniman doprinos institucionalnom razvoju medicine rada
Otvaranje Prvog Kongresa Medicine Rada BiH
Otvaranje Prvog Kongresa Medicine Rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Otvaranje Prvog Kongresa Medicine Rada BiH
Otvaranje Prvog Kongresa Medicine Rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH

Želite nam se pridružiti?

Preuzmite i popunite pristupnicu za Udruženje Salutogeneza...