Neophodno je razviti evropsku smjernicu za rak i rad. Evropska smjernica za rak i rad treba u usporedbi s trenutnom situacijom postići slijedeće ciljeve:
- veću učestalost povratka na posao i održivosti rada u dobrom zdravlju, te manje gubitke ličnih prihoda i manju učestalost i trajanje povratka na bolovanje,
- veću učestalost povratka na posao tokom liječenja karcinoma ukoliko zdravlje dopusti
- povratak na posao i nastavak profesionalne karijere mora biti obilježen visokom kvalitetom radnog života
- niži društveni troškovi
Što bi trebala pružiti Europska smjernica za CANcer i RAD?
- Podržavajući povratak na posao tokom i nakon liječenja malignih neoplazmi zahtijeva multidisciplinarnu podršku, uključujući medicinsku, psihološku, profesionalnu i rehabilitacijsku.
- S obzirom na multidisciplinarnost, različiti akteri su uključeni, kao što su ljekar i neposredni rukovodilac. Učešće aktera (engl. stakeholders) razlikuje se od zemlje do zemlje, a predloženi stručnjaci bi trebali biti uključeni u izvođenje različitih zadataka koji trebaju biti definisani u ovoj smjernici.
- Potpora povratku na posao za vrijeme i nakon liječenja maligne neoplazme sadrži:
- Postaviti ravnotežu između radnog mjesta i radnika sa neoplazmom. Da bi se to moglo učiniti potrebno je napraviti posjetu radnom mjestu u cilju procjene i djelomično programiranih radnih kapaciteta i prilagođenih radnih uslova i prilagodbi koje su potrebne u kreiranju adaptiranog radnog mjesta.
- Postaviti ravnotežu između radnika sa neoplazmom i poslodavca. To se odnosi na zahtjeve produktivnosti i troškova s jedne strane i potrebe za prilagodbama radnog mjesta s druge strane.
- Postaviti ravnotežu između radnika sa neoplazmom i privatnog života.
- Veoma je važno podsticati radničku motivaciju na nivou početne podrške kontinuirano. Anksioznost povezana sa malignom neoplazmom može smanjivati motivaciju, tako da njom treba upravljati.
- Povratak na posao bi trebao početi u ranoj fazi liječenja uz mentalnu pripremu radnika s neoplazmom. Povratak na posao treba biti postupan i planiran. Ovo planiranje treba biti fleksibilno i prilagođavano tokom realizacije ako je to potrebno.
- Moguće komunikacijske probleme treba riješiti u ovoj smjernici na način:
Pacijent / radnik: u kojim situacijama bi trebalo objaviti preporuke ili ne?
Poslodavac: kako treba poslodavac komunicirati s radnikom s malignom neoplazmom i sa njegovim / njezinim kolegama?
Kako se nositi s medicinskom tajnom. - Treba ponuditi poslodavcu informacije o različitim vrstama raka te s tim povezane načine liječenja i tretmane kako bi se smanjila nesigurnost i stigmatizacija.
- Osnovni elementi sadržaja socijalne sigurnosti, iako su različiti u različitim zemljama, trebaju biti pojašnjene radniku i poslodavcu.
- Trebaju biti pojašnjenja i informacije o tome što se može očekivati u pogledu fizičkih, emocionalnih i socijalnih aspekata života za vrijeme i nakon liječenja maligne neoplazme. Radnik i poslodavac trebaju biti upoznati sa očekivanjima da bi se
psihički pripremili. - Ulogu porodice (obitelji) treba riješiti kako bi se:
- Poticala podrška porodice
- Razmislilo o uključenosti porodice u liječenju
- Razmislilo o tome što se uklapa u lokalnu kulturu u vezi sa porodičnom podrškom i uključivanjem.
Kako će se razviti Evropska smjernica o Raku i rad?
- Sensible korištenje postojećih smjernica
- Jedna majka putokaz sa sažetcima za različite skupine dionika
Kako će se provoditi Europska smjernica za CANcer i RAD?
- Ulogom za zakonodavstvu
- Ulogom u kolektivnim ugovorima od strane socijalnih partnera (udruga poslodavaca i sindikata)
- Ulogom u sistemima osiguranja kvalitete i revizija
- Ulogom inspekcije rada
CANWON sastanak zajedničke radne skupine za razvoj smjernice, 14.-15. april 2016, Zagreb, Hrvatska
Dr Ward ROMMEL, Ms Huguette DÉSIRON (Belgium), Prof Nurka PRANJIC (Bosnia and Herzegovina), Dr Bojana KNEZEVIC, Mr Tomislav FURLAN (Croatia), Ms Trine Allerslev HORSBOEL, Dr Susanne Oksbjerg DALTON (Denmark), Dr Marja-Liisa LINDBOHM, Dr Liisa PYLKKÄNEN (Finland), Mr Alain PARAPONARIS, Dr Isabelle SOERJOMATARAM (France), Prof Anja MEHNERT, Prof Manfred BEUTEL (Germany), Dr Antonis TARGOUTZIDIS, Mr Christos CHATZIGIANNOGLOU-CHATZIIOANNOU (Greece), Dr Edit BARDI (Hungary), Dr Ciaran O'NEILL (Ireland), Prof Miri COHEN, Prof Dana YAGIL (Israel), Prof Gabriella PRAVETTONI, Prof Michele TIRABOSCHI (Italy), Dr Angela DE BOER, Prof Ute BÜLTMANN, Dr Sietske TAMMINGA (Netherlands), Dr Steffen TORP, Dr Irene OYEFLATEN (Norway), Prof Tomasz HERMANOWSKI, Prof Jolanta WALUSIAK-SKORUPA (Poland), Dr Joao Paulo TEIXEIRA, Prof José PEIXOTO CALDAS (Portugal), Dr Csaba Laszlo DEGI, Ms Adela Elena POPA (Romania), Prof Mihajlo JAKOVLJEVIC (Serbia), Dr Marta KAHANCOVA, Ms Maria SEDLAKOVA (Slovakia), Ms Metka TERZAN, Dr Vesna ZADNIK (Slovenia), Prof Raquel MOLINA VILLAVERDE,, Dr Mercedes RIO SUAREZ (Spain), Prof Kristina ALEXANDERSON, Dr Agneta WENNMAN-LARSEN (Sweden), Prof Ziv AMIR, Dr Fehmidah MUNIR (United Kingdom)