Dobrodošli

Web site Udruženja Stručnjaka Medicine Rada u Federaciji Bosne i Hercegovine SALUTOGENEZA

Welcome

Association of Occupational Health in Federation of Bosnia and Herzegovina SALUTOGENESIS

Dobrodošli

Web site Udruženja Stručnjaka Medicine Rada u Federaciji Bosne i Hercegovine SALUTOGENEZA

Šezdeseta skupština svjetske zdravstvene organizacije WHO

ŠEZDESETA SKUPŠTINA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE WHA 60.26

Točka dnevnog reda 12.13 23. Svibanj, 2007.

Pozivajući se na rezoluciju WHA49.12 koja je prihvatila globalnu strategiju za zdravlje na radu za sve

Zdravlje radnika: globalni plan aktivnosti

Šezdeseta svjetska zdravstvena skupština,

Uzimajući u obzir nacrt globalog plana of aktivnosti za zdravlje radnika;1

Pozivajući se na preporuke Svjetskog skupa o održivom razvoju (Johannesburg, JužnaAfrika, 2002) koje se odnose na jačanje aktivnosti SZO u području zdravlja na radu i povezivajnju istog s javnim zdravstvom;2

Pozivajući se na Promocijski okvir Konvencije o sigurnosti i zdravlju na radu iz 2006. i na druge međunarodne instrumente iz područja sigurnosti i zdravlja na radu usvojene na Općem skupu Međunarodne organizacije rada (ILO); 3

Uzimajući u obzir da je zdravlje djelatnika određeno ne samo opasnostima na radnom mjestu, već i socijalnim te individualnim čimbenicima kao i dostupnošću zdravstvenih usluga;

Obzirom da intervencije postoje za primarnu prevenciju opasnosti na radnom mjestu i za razvoj zdravih radnih mjesta;

Obzirom da postoji veliki raskorak između i unutar zemalja u izloženosti radnika i lokalnih zajednica opasnostima na radnom mjestu i dostupnosti zdravstvenih usluga vezanih uz zdravlje na radu;

Ističući da je zdravlje radnika temeljni uvjet produktivnosti i gospodarskog razvoja,

1. Kao što je sadržano u dokumentu A60/20, Annex.

2 Plan implementacije Svjetskog skupa o održivom razvoju. Document A/Conf.199/20, Annex.

3 Konferencija Međunarodne organizacije rada, devedesetipeta sjednica, Ženeva, 2006. Privremeni zapis 20A

1. PRIHVAĆA globalni plan aktivnosti za zdravlje radnika u razdoblju 2008.–2017;

2. ZAHTIJEVA od zemalja članica:

(1) da u suradnji s radnicima, poslodavcima i njihovim organizacijama osmisle nacionalnu politiku i planove za prikladnu implementaciju globalnog plana aktivnosti za zdravlje svih radnika te za uspostavu primjenjivih mehanizama i zakonskih okvira za njihovo provođenje, praćenje i vrednovanje;

(2) da obuhvate sve radnike, uključujući i one u neslužbenom gospodarstvu, malim i srednjim poduzetništvima, poljoprivredi , radnike migrante, te ugovorne radnike putem ključnih intervencija i temeljnim uslugama medicine rada za primarnu prevenciju profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad;

(3) da provedu mjere za uspostavu i jačanje glavnih institucionalnih kapaciteta i ljudskih potencijala kojima bi se ispunile posebne zdravstvene potrebe radne populacije i podastrijeli dokazi o zdravlju radnika, a potom ti dokazi preveli u strategiju i aktivnosti;

(4) da izrade i učine dostupnima specifične smjernice za utemeljenje prikladnih zdravstvenih usluga i mehanizama nadzora ljudskih i okolišnih opasnosti i bolesti koje se javljaju u lokalnim zajednicama u kojima su uvedeni rudarstvo, te ostale industrijske i poljoprivredne aktivnosti da bi zadovoljile sekundarne potrebe tih zajednica;

(5) da osiguraju suradnju i usklađenu aktivnost u svim nacionalnim programima koji se odnose na zdravlje radnika, kao npr. programi prevencije profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, zaraznih bolesti, kroničnih bolesti, promocijom zdravlja, mentalnim i okolišnim zdravljem i razvojem zdravstvenih sistema;

(6) da potaknu uvođenje zdravlja radnika u nacionalnu i sektorsku strategiju održivog razvoja, smanjenja siromaštva, zaštite zaposlenja, trgovine i okoliša te obrazovanja;

(7) da potaknu razvoj učinkovitih mehanizama za suradnju razvijenih zemalja i zemalja u razvoju na regionalnoj, subregionalnoj i kontinentalnoj razini u uvođenju globalnog plana aktivnosti za zdravlje radnika;

(8) da potaknu razvoj sveobuhvatnih zdravstvenih i nezdravstvenih strategija kako bi u suradnji s raznim vladinim i nevladinim organizacijama osigurali reintegraciju bolesnih i ozlijeđenih radnika u središnje društvo;

3. ZAHTJEVI, glavni direktor:

(1) promicati provođenje globalnog plana aktivnosti za zdravlje radnika u razdoblju od 2008.-20017. na nacionalnoj i međunarodnoj razini s određenim vremenskim slijedom i indikatorima za osnivanje uslužnih djelatnosti vezanih uz zdravlje na radu na globalnoj razini;

(2) jačati suradnju s ILO i ostalim međunarodnim organizacijama kako bi se stimulirala zajednička nacionalna i regionalna nastojanja u smislu zdravlja radnika;

(3) održati i ojača ti mrežu kolaborativnih centara SZO za medicinu rada kao važni mehanizam implementacije globalnog plana aktivnosti;

(4) Izvijestiti Zdravstvenu skupštinu o napretku i provedbi plana aktivnosti kroz Izvršni odbor na 132. (2013.g.) i 142. (2018.g.) sjednici.

DODATAK

GLOBALNI PLAN AKTIVNOSTI VEZANIH UZ ZDRAVLJE RADNIKA 2008.-2017.

UVOD

1. Radnici čine polovinu svjetske populacije i glavni su doprinositelji ekonomskom i socijalnom razvoju suvremenog globalnog društva. Njihovo je zdravlje određeno brojnim rizicima u radnom i životnom okolišu, socijalnim i ponašajnim čimbenicima te dostupnosti zdravstvenih usluga.

2. Usprkos dostupnosti učinkovitim mjerama za zaštitu i prevenciju opasnosti na radnom mjestu i promicanja zdravlja na radnom mjestu, postoji veliki raskorak između i unutar zemalja obzirom na zdravstveno stanje djelatnika i njihove izloženosti profesionalnim rizicima. Ipak, samo su manjini radne populacije dostupne usluge vezane uz zdravlje na radu.

3. Rastuća međunarodna mobilnost poslova, proizvoda i tehnologija, može pomoći širenju inovativnih rješenja za prevenciju opasnosti na radnom mjestu, ali također može pomaknuti taj rizik prema skupinama koje su u lošijem položaju. Rastuće neslužbeno gospodarstvo se često povezuje s opasnim uvjetima rada i uključuje vulnerabilne skupine kao što su djeca, trudnice, starije osobe te radnici migranti.

4. Sadašnji se plan aktivnosti odnosi na sve aspekte zdravlja radnika uključujući i primarnu prevenciju opasnosti na radnom mjestu, zaštitu i promicanje zdravlja na radnom mjestu, uvjete zapošljavanja i bolju reakciju zdravstvenih sustava na zdravstveno stanje radnika. Poduprt je određenim zajedničkim principima. Svi bi radnici trebali uživati najviši ostvarivi standard fizičkog i mentalnog zdravlja te pogodnih radnih uvjeta. Radno mjesto ne smije biti štetno za zdravlje ili blagostanje. Treba se dati prednost primarnoj prevenciji zdravstvenih opasnosti na radnom mjestu. Sve komponente zdravstvenih sustava trebaju biti uključene u integrirani odgovor na specifične zdravstvene potrebe radnih populacija. Radno mjesto također može služiti kao okvir za provođenje ostalih bitnih javnozdravstvenih mjera kao i za promicanje zdravlja. Aktivnosti u svezi sa zdravljem radnika trebaju se planirati, provoditi i vrednovati s gledištem na smanjenje nejednakosti u zdravlju radnika unutar i između zemalja. Radnici i poslodavci te njihovi predstavnici također trebaju sudjelovati u takvim aktivnostima.

AKTIVNOSTI

5. Sljedeće se aktivnosti trebaju uzeti u obzir i prilagoditi prema zemljama, nacionalnim prioritetima i specifičnim okolnostima kako bi se ostvari dolje navedeni ciljevi.

Cilj 1: osmisliti i implementirati političke instrumente za zdravlje radnika

6. Nacionalni politički okvir za zdravlje radnika treba biti formuliran uzimajući u obzir relevantne međunarodne konvencije i treba sadržavati: donošenje zakona, uspostavljanje mehanizama za međusektorsko usklađivanje aktivnosti; financiranje i mobilizaciju sredstava za zaštitu i promicanje zdravlja radnika; jačanje uloge i kapaciteta ministarstava zdravstva te integraciju ciljeva i aktivnosti za zdravlje radnika u nacionalne strategije.

7. Nacionalni plan aktivnosti za zdravlje radnika treba biti razrađen među relevantnim ministarstvima (zdravlja; rada) i drugim glavnim nacionalnim interesnim skupinama uzimajući u obzir Promotivni okvir Konvencije o sigurnosti i zdravlju na radu, 2006. Takvi planovi trebaju uključivati: nacionalne profile; prioritete u aktivnostima; ciljeve; akcije; mehanizme provedbe; ljudske potencijale i financijska sredstva; praćenje, vrednovanje i ažuriranje; izvještavanje i odgovornost.

8. Treba se razraditi nacionalni pristup prevenciji profesionalnih bolesti i ozljeda obzirom na prioritete zemalja i u skladu s globalnom kampanjom SZO.

9. Trebaju se poduzeti mjere za smanjenje raskoraka između različitih gupa radnika u smislu razine rizika i zdravstvenog stanja. Posebna se pozornost treba pridati ekonomski aktivnim sektorima s visokim rizikom, radnim populacijama kojima nije pružena adekvatna zdravstvena usluga i vulnerabilnim radnim populacijama, kao što su mlađi i stariji radnici, invalidi, radnici migranti, uzevši u obzir problem spola. Trebaju se uspostaviti specifični programi za zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenog osoblja.

10. SZO će raditi sa zemljama članicama da ojača kapacitete ministarstava zdravstva kako bi osigurala vodstvo u aktivnostima vezanih uz zdravlje radnika, formulirala i provela načela i planove aktivnosti te stimulirala međusektorsku suradnju. Te bi aktivnosti uključivale globalnu kampanju za eliminaciju bolesti izazvanih azbestom- što se odnosi na odvojen pristup regulaciji različitih oblika mjera- sukladno s relevantnim međunarodnim pravnim instrumentima i najnovijim dokazima o učinkovitim mjerama, kao s cijepljenjem zdravstvenih radnika protiv hepatitisa B i s ostalim aktivnostima koje obuhvaćaju prioritetne zdravstvene ishode povezane s radom.

Cilj 2: zaštititi i promicati zdravlje na radnom mjestu

11. Procjena i upravljanje zdravstvenim rizicima na radnom mjestu trebaju se unaprijediti: definiranjem bitnih mjera za prevenciju i kontrolu mehaničkih, fizikalnih, kemijskih, bioloških i psihosocijalnih rizika u radnom okružju. Takve mjere uključuju integrirano upravljanje kemikalijama na radnom mjestu, eliminaciju pasivnog pušenja iz unutarnjih prostora, unaprijeđenu procjenu sigurnosti na radnom mjestu, procjenu utjecaja novih tehnologija, radnih procesa i proizvoda na zdravlje u fazi idejnog rješenja.

12. Zaštita zdravlja na radu također zahtijeva uvođenje regulacija i prihvaćanje temeljnih standarda zdravlja na radnom mjestu kako bi se utvrdilo da sva radna mjesta zadovoljavaju minimalne zahtjeve zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osiguravajući primjereni stupanj provedbe, osnaživanje kontrole zdravlja na radu te izgradnje suradnje između kompetentnih regulatornih agencija prema specifičnim nacionalnim okolnostima.

13. Trebaju se razviti sposobnosti za primarnu prevenciju opasnosti na radnom mjestu, profesionalnih bolesti i ozljeda uključujući jačanje ljudskih potencijala, metodoloških i tehnoloških resursa, izobrazbu radnika i poslodavaca, uvođenje zdravog rada i radnih organizacija te kulture promicanja zdravlja na radnom mjestu. Potrebno je uspostaviti mehanizme za poticanje razvoja zdravih radnih mjesta, uključujući konzultacuju s radnicima kao i sudjelovanje radnika i poslodavaca.

14. Promicanje zdravlja i prevencija nezaraznih bolesti na radnom mjestu se dalje treba poticati, osobito zagovaranjem zdrave prehrane, fizičke aktivnosti radnika te promicanjem mentalnog i obiteljskog zdravlje na radnom mjestu. Globalne prijetnje zdravlju, poput tuberkuloze, HIV/AIDS, malarije i ptičje gripe mogu se također prevenirati i kontrolirati na radnom mjestu.

15. SZO će raditi na stvaranju praktičnih instrumenata za procjenu i upravljanje rizicima na radnom mjestu, preporučajući minimalne zahtjeve za zaštitu zdravlja na radnom mjestu, pružajući upute kako stvoriti zdrava radna mjesta i promičući zdravlje na radnom mjestu. Također će se aktivnosti vezane uz radno mjesto uključiti u međunarodne programe koji se bave globalnim prijetnjama zdravlju.

Cilj 3: Unaprijediti učinkovitost i pristup uslugama medicine rada

16. Pokrivenost i kvaliteta usluga medicine rada treba biti unaprijeđena kroz: integraciju njihovog razvoja u nacionalne zdravstvene strategije; reforme zdravstvenog sektora i planove za poboljšanje učinkovitosti zdravstvenih sustava; određivanje standarda za organizaciju i pokrivenost radne populacije uslugama medicine rada; određivanje planova za povećanje pokrivenosti radne populacije uslugama medicine rada; stvaranje mehanizama za prikupljanje resursa i financijskih sredstava za ostvarivanje usluga medicine rada; osiguranje dostatnih i kompetentnih ljudskih potencijala i uspostavljanje sustava koji jamče kvalitetu. Osnovne usluge medicine rada moraju biti pružene svim radnicima uključujući i one u neslužbenom gospodarstvu, malim poduzećima i poljoprivredi.

17. Ključni institucijski kapaciteti trebaju biti izgrađeni na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se omogućila tehnička podrška za temeljne usluge medicine rada u smislu planiranja, praćenja, kvalitete ostvarenja usluga, dizajna novih mjera, šerenja informacija i osiguranja posebnih stručnjaka.

18.Razvoj kadrova koji se bave zdravljem radnika treba biti ojačan: daljom poslijediplomskom edukacijom u relevantnim disciplinama; izgradnjom kapaciteta za osnovne usluge medicine rada; uključivanjem zdravlja radnika u obrazovanje djelatnika koji se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i ostalih stručnjaka koji su potrebni za pružanje usluga medicine rada; stvaranjem poticaja za privlačenje i zadržavanje zaposlenih u domeni zdravlje radnika i poticanje uspostave mreže službi i stručnih udruženja. Pozornost se mora pridati ne samo poslijediplomskom, već i temeljnom obrazovanju zdravstvenih djelatnika u raznim poljima kao što su promicanje zdravlja radnika, prevencija i liječenje zdravstvenih problema radnika. Ovo treba biti poseban prioritet u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

19. SZO će dati upute zemljama članicama za stvaranje osnovnih paketa informacija, instrumenata i metoda rada te modela dobre prakse usluga medicine rada. Također će stimulirati međunarodna nastojanja za izgradnju potrebnih ljudskih i institucionalnih kapaciteta.

Cilj 4 : osigurati i priopćiti dokaze za aktivnost i praksu

20. Sustavi za praćenje zdravlja radnika trebaju biti dizajnirani s ciljem točne identifikacije i kontrole opasnosti na radnom mjestu. Ovo nastojanje uključuje uspostavu nacionalnog sustava informacija, izgradnju sposobnosti za procjenu opterećenosti pojedinog posla bolestima i ozljedama, stvaranje registra izloženosti glavnim rizicima, nesrećama na radu i proefsionalnim bolestima te unapređenje izvještavanja i ranog otkrivanja takvih nesreća i bolesti.

21. Istraživanja o zdravlju radnika trebaju biti ojačana, osobito u smislu oblikovanja istraživačkih planova, dajući im prioritet na nacionalnim istraživačkim programima i financiranjima te potičući praktično i učesničko istraživanje.

22. Strategije i instrumenti trebaju biti opširni i uključivati sve nositelje interesa za poboljšanje komunikacije i podizanje svijesti o zdravlju radnika. Trebaju biti usmjerene na radnike, poslodavce i njihove organizacije, vodeće političare, javnost i medije. Treba se unaprijediti znanje zdravstvenih djelatnika o vezi između zdravlja i rada te prilike da se zdravstveni problemi riješe kroz intervencije na radnom mjestu.

23. SZO će definirati indikatore i promovirati regionalne i nacionalne informacijske platforme za nadzor zdravlja radnika, odrediti međunarodnu izloženost i dijagnostičke kriterije za rano otkrivanje profesionalnih bolesti te će uključiti uzroke bolesti vezane uz rad u jedanaestu reviziju Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i bliskih zdravstvenih problema.

Cilj 5: uključiti zdravlje radnika u ostalu politiku

24. Potrebno je učvrstiti kapacitete zdravstvene djelatnosti za promicanje i uključivanje zdravlja radnika u strategije ostalih područja. Mjere za zaštitu zdravlja radnika se trebaju uključiti u politiku gospodarskog razvoja i strategiju smanjenja siromaštva. Zdravstvo treba surađivati s privatnim sektorom s ciljem da se izbjegne međunarodni prijenos profesionalnog rizika i da se zaštiti zdravlje na radnom mjestu. Slične je mjere potrebno uključiti u nacionalne planove i programe održivog razvoja.

25. Zdravlje radnika se isto tako mora uzeti u obzir u kontekstu politike trgovine kod poduzimanja mjera kao što je navedeno u rezoluciji WHA59.26 o međunarodnoj trgovini i zdravlju.

26. Politika zapošljavanja također utječe na zdravlje; procjena utjecaja strategija zapošljavanja na zdravlje se stoga treba poticati. Potrebno je ojačati zaštitu okoliša povezanog sa zdravljem radnika kroz, primjerice, provođenje mjera za smanjenje rizika predviđenih u Strateškom pristupu međunarodnom zbrinjavanju kemikalija, uzimajući u obzir aspekt zdravlja radnika u multilateralnim sporazumima vezanim uz okoliš, sustave upravljanja okolišem i planove za izvanredne situacije i spremnost na odgovor.

27. Zdravlje radnika se treba razmatrati u sektorskim strategijama pojedinih struka gospodarske aktivnosti, osobito onih s visokim rizikom za zdravlje.

28. Aspekti zdravlja radnika trebaju biti uzeti u obzir na primarnoj, sekundarnoj i višim razinama obrazovanja zdravstvenih djelatnika.

IMPLEMENTACIJA

29. Unaprjeđenje zdravlja radnika se može postići kroz dobro koordinirana nastojanja sruštva u cjelini pod vodstvom vlade i sa značajnim sudjelovanjem radnika i poslodavaca. Potrebna je kombinacija aktivnosti prilagođenih nacionalnim posebnostima i prioritetima da bi se ostvarili gore spomenuti ciljevi. Aktivnosti su osmišljene za provođenje na nacionalnoj razini i kroz međunarodnu i međuregionalnu suradnju.

30. SZO će s podrškom svojih Kolaborativnih centara za medicinu rada i u partnerstvu s ostalim međuvladinim i međunarodnim organizacijama raditi sa zemljama članicama na provođenju ovog plana aktivnosti na ove načine:

promicanjem i uključivanjem u partnerstvo i združene aktivnosti s Međunarodnom organizacijom rada i ostalim organizacijama sustava Ujedinjnih naroda, organizacijom poslodavaca, sindikata i ostalih interesnih skupina civilnog društva te privatnog sektora s ciljem jačanja međunarodnih nastojanja u smislu zdravlja radnika;

postavljanjem standarda za zaštitu zdravlja radnika, donošenjem smjernica, zagovaranjem i praćenjem njihove uporabe te doprinosom prilagodbi i provedbi međunarodnih konvencija o radu u skladu s aktivnostima Međunarodne organizacije rada;

isticanjem mogućnosti izbora nacionalnih političkih okvira za zdravlje radnika temeljenih na najboljoj praksi i dokazima;

pružanjem tehničke podrške za zbrinjavanje specifičnih zdravstvenih potreba radnih populacija i izgradnjom ključnih institucionalnih kapaciteta za aktivnosti usmjerene prema zdravlju radnika;

praćenjem i obznanjivanjem trendova u zdravlju radnika

uspostavom prikladnih znanstvenih i savjetodavnih mehanizama za olakšanje aktivnosti za zdravlje radnika na globalnoj i regionalnoj razini.

31. Napredak u provođenju plana aktivnosti bit će revidiran i praćen skupom nacionalnih i međunarodnih indikatora uspjeha.

Jedanaesta plenarna sjednica, 23. Svibanj, 2007. A60/VR/11

GLOBALNI PLAN AKTIVNOSTI ZA ZDRAVLJE RADNIKA 2011 - 2017 PREUZMITE OVDJE

 

196 +

Članova Udruženja

54 +

Završena projekta

60 +

Edukacija

18 +

18 g. rada Udruženja

SLUČAJNE FOTOGRAFIJE

Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Druženja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Poster sesija - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Svečana večera - Prvi Kongres Medicine rada BiH
Zahvalnice za izniman doprinos institucionalnom razvoju medicine rada
Zahvalnice za izniman doprinos institucionalnom razvoju medicine rada
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
WHO mreža eksperata za zdravlje radnika u jugoistočnoj Evropi
WHO mreža eksperata za zdravlje radnika u jugoistočnoj Evropi
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Örebro, novembar 2009.- dogovor o SIDA projektu
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Predavanja - Prvi Kongres Medicine Rada BiH
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Švedska delegacija Medicine rada u Tuzli, 22.-25.02.2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.
Posjeta Zavodu medicine rada u Örebru, Švedska avgust 2009.

Želite nam se pridružiti?

Preuzmite i popunite pristupnicu za Udruženje Salutogeneza...